Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Enisa Kujundžić kazala je za „Dan” da djeca koja imaju problem sa prekomjernom tjelesnom težinom i gojaznošću u većem su riziku od obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti, koje su vodeće po obolijevanju i smrtnosti u svijetu i kod nas. Ona ističe da su to kardiovaskularna oboljenja, dijebetes melitus, karcinomi, osteomuskularna oboljenja, a tu su i psihički poremećaji poput depresije, anksioznosti.
– Sva ova oboljenja se mnogo ranije javljaju ukoliko je osoba u djetinjstvu imala prekomjernu tjelesnu težinu ili je bila gojazna. Prema posljednjim podacima istraživanja „Evropska inicijativa za praćenje dječije gojaznosti” koje je rađeno 2016. godine među djecom od sedam godina nađeno je da je svaki peti dječak gojazan i svaka deseta djevojčica. Ovo istraživanje je Institut za javno zdravlje sproveo uz podršku i po metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije. S obzirom na to da je gojaznost multifaktorski javno zdravstveni problem, a da u osnovni ove metaboličke bolesti jesu pravilna ishrana i fizička neaktivnost, mjere prevencije bi trebalo da budu usmjerene na ove dvije komponente. Navike po pitanju izbora i načina ishrane stiču se u najranijem djetinjstvu, pa su u periodu prije škole roditelji ključni u formiranju pravilnih navika kod djeteta. U momentu kad dijete krene u školu, školsko okruženje i uticaj vršnjaka preuzimaju primat u konačnom formiranju navika djeteta. Dakle, odgovornost nije samo na roditeljima, ili samo na školi, već je potrebno stvoriti okruženje koje podržava zdrav način života u smislu pravilne ishrane i upražnjavanja fizičke aktivnosti, a za tako nešto je potrebana kombinovana i integrisana multisektorska aktivnost usmjerena ka eliminaciji i redukciji rizičnih faktora. Na individualnom nivou, redovan ritam obroka, pravilan izbor namirnica, najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno, dovoljno sna su najvažnije mjere u prevenciji dječje gojaznosti – navodi Kujundžić.
Neadekvatna ishrana je najčešći uzrok prekomjerne težine kod djece.
– Najčešći uzrok gojaznosi kod djece su neadekvatna ishrana, u smislu nepravilnog ritma obroka, posebno preskakanje doručka, zatim konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne (slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici…), nedovoljno fizičke aktivnosti, nedovoljno sna, provođenje više od dva sata ispred TV-a, kompjutera i drugih medija.
Brza hrana, ishrana sa puno šećera i ugljenih hidrata glavni su krivci za pojavu gojaznosti, koju samo roditelji mogu da spriječe.
– Navike u vezi sa ishranom i uopšte životnim stilom, djeca usvajaju u porodičnom okruženju. Iz tog razloga bi roditelji trebalo da povedu računa o rasporedu glavnih obroka i sastavu užine koje njihovo dijete uzima, kao na koji način djeca provode slobodno vrijeme. Roditelji ne bi trebalo da dozvole da dijete krene ujutru u školu „praznog” stomaka, kao i da dijete preskače bilo koji obrok i ima neregularan ritam obroka. Djeci treba objasniti šta su loše strane „brze hrane”, i to pokazati na praktičnim primjerima kroz uticaj na zdravlje u daljem toku njihovog života, kao i to da zdravstvene tegobe uzrokovane nepravilnom ishranom ne nastaju odmah, već se manifestuju tokom odraslog doba. D.B.

---